Oralna hirurgija

Oralna hirurgija je stomatološka disciplina kojom su obuhvaćene sve intervencije na zubima, alveolarnom tkivu, kostima gornje i donje vilice, kao i okolnim oralnim i facijalnim strukturama.

Ova hirurška grana podrazumijeva niz operativnih zahvata čija je svrha poboljšanje nepovoljnih anatomskih i bioloških stanja dentofacijalne regije.

Uz primjenu današnjih modernih metoda, oralna hirurgija ne izaziva strah u pacijenata kao nekad. Intraoperativna bol ne postoji ili je svedena na minimum, a medikamentozna terapija izvrsno kontroliše eventualne bolne postoperativne simptome.

Zahvati koji se najčešće izvode u okviru oralne hirurgije jesu:

• vađenje zuba;
• hiruško vađenje umnjaka, impaktiranih zuba i zaostalih zubnih korijena;
• apikotomija (resekcija korijena zuba);
• operacija cista (cistektomija);
• augmentacija (regeneracija) kosti;
• podizanje poda sinusa (sinus lift);
• hirurško oslobađanje impaktiranih zuba u ortodontske svrhe;
• pretprotetska hirurgija;
• ugradnja implanata i dr.

Sve gore navedene intervencije se izvode u lokalnoj anesteziji.

Timski rad Stomatološke klinike Dr Veselinović podrazumijeva odličnu  saradnju naših oralnih hirurga sa ortodontima za ortodontsku hirurgiju, odnosno sa protetičarima za pretprotetsku hirurgiju.

Cilj Stomatološke klinike Dr Veselinović su, prije svega, sigurnost i kvalitet pružene usluge pacijentu. Tim vrhunskih stručnjaka, te konstantno ulaganje u kvalitet i edukaciju osoblja, čine nas jednom od najkompetentnijih klinika za oralnu hirurgiju i implantologiju u našoj regiji.

Vađenje zuba (ekstrakcija)

Vađenje zuba predstavlja stomatološki zahvat koji izaziva najviše straha među pacijentima. Međutim, stomatolozi će uvijek dati sve od sebe da izbjegnu vađenje zuba. Nažalost, to ponekad nije moguće.

Do potrebe za ekstrakcijom dolazi kad je zub pogođen dubinskim karijesom, koji je uništio veći dio zuba, te više nije moguće „spasiti ga“. U takvim slučajevima naši stomatolozi pristupaju vađenju zuba uz korišćenje savremenih metoda. Dakle, brzo, bezbolno i efikasno.

Ipak, vađenje zuba nije odluka koja se donosi naprečac: njoj prethodi pregled i RTG snimanje zuba.

Na našoj klinici se obavlja jednostavno, komplikovano i hirurško vađenje zuba. Sve tri intervencije su za naš tim stomatologa, odnosno oralnih hirurga, rutinski zahvati. Izvode se u lokalnoj anesteziji, što ih čini bezbolnim za pacijenta.

Ukoliko je riječ o vađenju mlječnih zuba, obično se primenjuje površinski anestetik u obliku spreja ili gela, dok se odraslim pacijentima anestezija ubrizgava špricem.

Jednostavno vađenje zuba

Jednostavno vađenje zuba se primijenjuje kod zuba očuvane krune i vidljivih u vilicama. Po rasklimavanju zuba stomatološkom polugom, pristupa se vađenju kliještima. Postupak nije bolan i pacijent nakon jednostavnog vađenja zuba može odmah nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima. Međutim, potrebno je izbjegavati veće fizičke napore i izloženost suncu.

Postoperativno se savjetuje držanje gaze između zuba 1–2 sata kako bi se zaustavilo krvarenje. Poželjno je stavljati hladne obloge spolja na obraz kako bi se zaustavilo krvarenje i preduhitrio eventualni otok. Takođe se savjetuje da se usta ne ispiraju 1–2 sata poslije vađenja.

Zube bi trebalo prati uobičajeno, jedino treba izbjegavati zonu gdje je vađen zub. Takođe, pacijent može i jesti normalno kada prođe utrnulost od anestezije.

Komplikovano vađenje zuba je rezervisano za destruisane zube kod kojih je krunica frakturisana ili većim dijelom razorena karijesom. Ovaj tip ekstrakcije je primjenjiv i kod zuba u kojih je zaostao korijen prilikom prethodnog vađenja ili prilikom traumatskog izbijanja zuba iz čašice.

Hirurški se vade impaktirani zubi. Impaktirani zubi su neizrasli zubi, oni koji ostali „zarobljeni“ u vilici iako je odavno prošlo vrijeme za njihovo nicanje. To se obično dešava u uskim vilicama u kojima ne postoji dovoljno mjesta, odnosno gdje vlada tjeskoba.

Takvi zubi rastu pod različitim uglovima (ukrivo). A, mogu biti usmjereni i prema susednom zubu (utičući na njegov položaj) ili okrenuti ka spolja, prema ivici vilice.

Zubi mogu potpuno ili djelimično impaktirani (poluimpaktirani). Kod većine pacijenata, impaktirani su obično gornji i donji umnjaci, ali i gornji sekutići i očnjaci, kao i donji pretkutnjaci.

Ukoliko kost nije dovoljne dimenzije za ugradnju implanta, neophodno je pristupiti augmentaciji, tj. nadograđivanju kosti. To se vrši presađivanjem kosti sa tijela pacijenta (autotransplant) i / ili korišćenjem umjetne (veštačke) kosti. Ovaj se hiruški zahvat izvodi ukoliko ne postoji potrebna širina ili visina vilične kosti.

Zahvat je moguće izvjesti u obje vilice ako za to postoje minimalne osnove pacijentove kosti. Zavisno od situacije, ponekad se implanti ugrađuju istovremeno kad se vrši augmentacija. Kod težih slučajeva je neophodna najprije augmentacija kosti, a ugradnja implanata slijedi tek nakon neophodnog vremena zarastanja.

Sa nevjerovatno brzim razvojem implantologije, danas je moguće izvesti zahvate poput ovog, o kojima se do nedavno moglo samo maštati.

Podizanje poda / dna maksilarnog sinusa je hiruški zahvat kojim se obezbijeđuje mjesto za nadgradnju kosti koja nedostaje u bočnom dijelu gornje vilice. Nedostatak vilične kosti je česta posljedica dugogodišnjeg nedostatka zuba i odsustva odgovarajuće terapije.

Ponekad se implanti ugradnju istovremeno sa zahvatom podizanja poda sinusa. Kod težih slučajeva, neophodno je prvo izvesti zahvat, a implante ugraditi tek nakon neophodnog vremena zarastanja. Sinus-lift se izvodi u lokalnoj anesteziji, što ovaj zahvat čini bezbolnim. Naš oralni hirurg raspolaže znanjem i vještinama o raznim tehnikama koje se primjenjuju kod ove intervencije.

Oralna hirurgija i ugradnja implanata

Zubni implanti su titanijumski, odnosno cirkonijumski zavrtnji usađeni u vilicu kao zamjena za korijen prirodnog zuba koji nedostaje. Implantološki zahvat je bezbolan i izvodi se pod lokalnom anestezijom.

Implantologija je oblast u kojoj imamo zavidnog iskustva. Ugradnja zubnih implanata se na Stomatološkoj klinici Dr Veselinović izvodi s velikom sigurnošću i odličnim rezultatima.

Prije operacije je potrebno izraditi rendgen snimak vilice, što pacijenti mogu učiniti u rendgen-kabinetu u sklopu klinike. Poslije specijalističkog pregleda naših oralnih hirurga i implantologa, odlučuje se o najboljem vidu terapije djelimične ili potpune bezubosti. Tip implanta koji će se koristiti zavisi od stanja kosti i posebnih želja pacijenta, a mi koristimo samo one najboljeg kvaliteta.

Uz pomoć zubnih implanata, problem nedostatka jednog ili više zuba više ne postoji. Nedostatak svih zuba takođe može biti riješen implantima koji preuzimaju ulogu nosača i zamijenjuju korijen zuba.
Ako pacijent slijedi upute za održavanje oralne higijene i redovno posjećuje stomatologa, zubni implanti mogu trajati cijeli život.

Cistektomija ili operacija viličnih cista i drugih cista u unutrašnjosti usne duplje spada u domen intervencija koje takođe vrše naši oralni hirurzi.

Ciste su patološke, mekotkivne lezije ispunjene sluzavom tečnošću. Mogu nastati na viličnoj kosti ili na mekom tkivu usne duplje (unutrašnjost usana ili obraza). Uzroci njihovog nastanka su mnogostruki: hronične infekcije zuba, ćelijski ostatak tkiva iz kog se razvijaju zubi, patološki razvoj tkiva koje nije u vezi sa zubima i dr.

Ciste zahtijevaju hiruršku eksciziju. S obzirom na to da pokazuju tendenciju rasta, mogu razoriti okolno koštano tkivo u slučaju da ne budu odstranjene. Poslije hirurškog uklanjanja ciste (koje je obično praćeno apikotomijom), zub još dugo može obavljati svoju funkciju. Takav zub postaje i deo protetske rehabilitacije, odnosno služi kao nosač mosta.